Penzic.eu

Ilustracija

Klimatske promjene sve su očitije golim okom i u kratkom vremenskom razdoblju od nekoliko godina. I dok smo još do prije 10 godina smatrali kako su klimatske promjene nešto što nas ne treba zabrinjavati i nismo tome pridavali pažnju, polako dolazi na naplatu. Redovita upozorenja koja su slali svjetski znanstvenici i upozoravali na ubrzano mijenjanje klime na Zemlji, sada je postala surova realnost i odjednom su svi ljudi jako zabrinuti. Vječiti led na polarnim kapama ubrzano se topi, nikad brže unazad nekoliko stotina godina.

Neosporno je, što potvrđuju i meteorološka mjerenja u svijetu, kako raste temperatura zraka, kao posljedica čovjekovog utjecaja na prirodu, okoliš i uravnoteženu klimatsku situaciju. Nezaustavljivim rastom industrije, automobila i drugih pomagala emitira se u atmosferu sve više i više štetnih plinova, a najopasniji su staklenički plinovi koji povećavaju temperaturu zraka. Tako smo svjedoci unazad 10 godina kako dolazimo do temperaturnih ekstrema s izuzetno suhim i vrućim ljetima, koja opet uzrokuju, kojeg li paradoksa, sve hladnije zime, a sve je to popraćeno sa snažnim orkanskim olujama koje donose puno kiše i štete. Problem toplotnih udara i klimatske promjene na globalnoj razini preokupacija je velikog broja svjetskih znanstvenika, a rješavanju tog problema priključio se i UN.

UN ima tijelo koje se zove Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene, koje prikuplja rezultate istraživanja iz svih dijelova svijeta. Tako se bilježe precizno svi valovi vrućina i drugi parametri koji dovode do zagrijavanja. UN eksperti tako upozoravaju kako je vrlo vjerojatno da će se duljina trajanja, učestalost i intenzitet toplotnih udara povećati nad većinom kopnenih područja. Prognoze su odista pesimistične, jer izrađene su novim kompjutorskim modelima, dakle na kraju su vrlo vjerojatne i realne, na našu žalost. Rekli bismo kasno je za uzbunu, jer ono što kompjutorske simulacije pokazuju proces je koji je vrlo teško zaustaviti i pogotovo brzo.

Prognoze kažu kako će se područja svijeta pogođena toplinskim udarima udvostručiti do 2020. godine, a dugoročnije prognoze su još crnije, jer pokazuju kako će se toplinski udari povećavati i u desetljećima koja dolaze. Sustavna mjerenja pokazuju kako je ljetni temperaturni maksimumi, koji su Australiju pogodili ove godine, dijelove SAD-a (2012.) i Rusiju (2010.), danas zahvaćaju 5 posto Zemljine kopnene površine. Prognoze tako pokazuju kako će se do 2020. godine udvostručiti (10 posto), a do 2040. godine čak učetverostručiti (20 posto). Toplinski udari najviše će pogoditi tropske krajeve, zatim područja Sredozemlja, Bliskog istoka, zapadne Europe, središnje Azije i SAD-a. Ako se ne zaustavi ispuštanje stakleničkih plinova u atmosferu, stručnjaci kažu kako će do kraja ovog stoljeća najhladniji ljetni mjeseci biti topliji nego oni koji su najtopliji danas.